понедељак, 9. децембар 2013.

Vulvovaginalna kandidijaza


Šta je vaginalna kandidiaza?


Zapaljenje vagine prouzrokovano gljivicom iz roda Candida naziva se gljivični vaginitis ili kolpitis ili vaginalna kandidiaza.
Infekcija najčešće zahvata istovremeno i vaginu i spoljašnje polne organe, kada se govori o vulvovaginalnoj kandidijazi.

Šta je Candida?  
Rod Candida je vrlo heterogen rod gljivica sa oko 200 vrsta. Samo nekoliko gljivica iz ovog roda izazivaju zapaljenje genitalnih organa. Najčešći uzročnik (oko 90%) je Candida albicans ili monilija, i zbog toga se vaginalna kandidiaza često naziva monilijaza. U oko 5% slučajeva uzročnik je Candida glabrata, a veoma retko C. krusei, C. famata, C. tropicalis, C. lusitaniae.

Kolika je učestalost vaginalne kandidijaze?

Gljivična vaginalna infekcija je uz bakterijsku vaginozu najčešće zapaljenje ženskih polnih organa.
Otprilike 75% seksualno aktivnih žena imalo je ovu infekciju barem jednom u životu, a polovina njih je iskusila probleme ove infekcije više puta.
Kod oko 10% žena kandidiaza se često ponavlja kao rekurentna infekcija.

Da li je vaginalna kandidijaza seksualno prenosivo obolenje?

Ne. Iako se kandidiaza ne smatra polno prenosivom bolešću, uzročnik se može preneti vaginalnim, oralnim ili analnim seksualnim odnosom s inficiranom osobom; 12-15% muškaraca će nakon polnog odnosa s inficiranom ženom razviti simptome poput peckanja, svraba i osipa  (balanopostitis).

 Kako se dobija infekcija?

Candida albicans je mikroorganizam normalno prisutan na tjelesnim površinama (koži, sluznicama usta , vagine, crevima) kod  zdravih žena, a da je pri tome neškodljiva i ne daje nikakve simptome.
Prisutnost drugih zaštitnih mikroorganizama u vagini posebno bakterija Lactobacilus održava broj gljivica na sluzokoži vagine u malom i neškodljivim broju. Kada se taj odnos poremeti i dođe do značajnog umnožavanja, tj. porasta broja gljivica, nastaje infekcija.
Dakle,izvor infekcije su najčešće sopstvene gljivice koje se već nalaze u našem telu, a nisu donete spolja.

Šta izaziva umnožavanje kandide u vagini i nastanak infekcije?

Mnogobrojni faktori i stanja organizma mogu pogodovati umnožavanju kandide.
  1. menstruacija, 
  2. menopauza,
  3. trudnoća,
  4. disfunkcija rada jajnika,
  5. stres;
  6. česti seksualni odnosi, posebno ako nema dovoljno vlažnosti;
  7. lekovi: 
  8. kortikosteroidi,
    antibiotici,
    oralni kontraceptivi;
    hormonska supstitucija,
    intrauterina spirala,
    upotreba spermicida,
    upotreba lubrikanata sa glicerolom;
  9. obolenja: 
  10. šećerna bolest,
    hipotireoidizam,
    hipoparatiroidizam,
    hipoadrenokorticizam,
    AIDS,
    hipogamaglobulinemija,
    cistična fibroza,
    sve vrste raka,
    maligne krvne bolesti;
  11. neuhranjenost;
  12. konzumiranje većih količina: alkohola, nikotina, kofeina, šećera;
  13. preterana važnost i nadražaj vulve i vagine:
  14. nošenje tesnog i sintetičkog rublja,
  15. dugotrajno nošenje kostima za kupanje
  16. upotreba parfimisanih sapuna, dezodoransa, uložaka.
 
Koji su simptomi vulvovaginalne kandidijaze?
 

 
  • svrab,
  • peckanje
  • bol se javlja pri seksualnom odnosu, mokrenju ali i pri hodu
  • sekret
  • vaginalni sekret koji može biti veoma obilan, bele boje, gust, sirast, specifičnog slatkastog mirisa.
 
  • sivo beličasti gusti ili vodeni sekret
  • Crvenilo i otok vagine i malih i velikih usana
 
Simptomi mogu biti neprimetni i blagi tako da ih žena često ignoriše, a to je najčešći razlog za intenziviranje infekcije i odlazak kod ginekologa kada su simptomi već veoma izraženi.
Češanje pogoršava simptome i dovodi do oštećenja kože i sluzokože.

Kako se dijagnostikuje vulvovaginalna kandidijaza ?
  • Ginekolog nakon anamneze i pregleda sluzokože uzima bris za mikroskopski pregled (određuje se grupa sekreta). Ukoliko se radi o kandidi, vaginalni sekret će biti VI grupa čistoće.
  • Ređe se uzima bris za zasijavanje na podlozi na kojoj će nakon nekoliko dana izrasti kolonije candide albikans ili retko neke druge vrste kandide.
Iako nam simptomi mogu ukazivati da se radi o kanidiadizi, neretko se samo na osnovu simptoma postavi pogrešna dijagnoza jer i drugi uzročnici mogu izazvati indentične simptome vulvovaginitisa, a sama kandidiaza može razviti i atipičnu kliničku sliku.
Bakterijska vaginoza može biti i udružena sa kandidiazom pa je nakon delimično ili potpuno neuspešnog lečenja  potrebnan ponovni pregled i revidiranje terapije

Kako sprovesti lečenje vulvovaginalne kandidijaze?
 
  • Sve žene sa vulvovaginalnom gljivičnom infekcijom moraju da se leče bez obzira na jačinu simptoma. 
  • Lečenje sprovodi ginekolog koji vrstu, način i režim terapije određuje individualno.
  • Terapija se sprovodi antimikoticima - vaginaletama kojih ima nekoliko vrsta, najčešće u trajanju od 3 do 7 ili više dana.
  • Lokalna terapija može podrazumevati i antimikotičke masti za kožu i sluzokožu vulve.
  • Ukoliko ginekolog proceni, može dati i oralni, sistemski antimikotik u jednokratnoj dozi.
  • Kod jačih infekcija ginekolog preporučije vaginalno ispiranje već gotovim antiseptičkim i analgetičkim rastvorima ili rastvorima sode bikarbone, žalfije, kantariona.Vaginalno ispiranje ili tuširanje poželjno je uraditi uveče pre aplikavanja nove vaginalete.


Oralni probiotici mogu sa davati za vreme i nakon terapije u trajanju od nekoliko nedelja,

Lokalni probiotici koji u sebi sadrže Lactobacillus daju se kao nastavak antimikotičnog lečenja da bi što brže nadoknadila saprofitna.
Najčešće je potrebno terapiju sprovesti u dva akta.
Nakon pauze od nedelju dana ili nakon predstojeće menstruacije treba ponoviti terapiju antimikotikom, jer poboljšanje simptoma najčešće ne znači potpuno izlečenje već samo smirivanje infekcije koja se nakon nekoliko dana rasplamsava.
 Da li treba lečiti prisutvo gljivice kod žena koje nemaju simptome infekcije?

Ne.

Da li je poželjno sprovoditi vaginalna tuširanja u cilju prevencije kandidijaze?

 Ne.
Vaginalnim tuširanjem remetimo ravnotežu vaginalne flore na kojoj se bazira sistem odbrane od infekcije, koji kod zdrave vagine savršeno funkcioniše. Tuširanjm  zdrave vagine stvaramo uslove za razvoj gljivične ili baterijske infekcije.
Vaginalno tuširanje ordinira ginekolog samo kod već postojeće infekcije.
 
Šta je rekurentna vaginalna kandidijaza?

Dijagnoza rekuretne kandidiaze se postavlja kod onih pacijentkinja koje imaju četiri i više infekcija za godinu dana. U praksi govorimo o sklonosti pacijenta ka gljivičnoj infekciji.

U stvari, uz adekvatnu terapiju svakog novog gljivičnog zapalenja potrebno je tražiti i eliminisati postojeće rizik faktore koji dovode do obolenja.

Da li se kod trudnica leči kandidijaza?  

  • Kod trudnica se često razvija vulvovaginalna kandidiaza i ona se obavezno leči uzimanjem lokalnih antimikotika.
  •  Lečenje sprečava ne samo simptome nego i zapaljenja plodovih ovojaka i komplikacije u trudnoći.
  • Vaginalna kandidiaza u vreme porođaja može dovesti do infekcije novorođenčeta.
  • U slučaju kandidiaze postoji veća šansa za rascep vagine tokom porođaja, a rane nakon rascepa ili epiziotomije teže zaceljuju.
  • Lečenje kandidiaze kod trudnica traje nešto duže i potrebno ga je ponavljati zbog čestih rekurentnih infekcija.
  • Oralni antimikotici se ne ordiniraju zbog teratogenog delovanja na plod.

Da li partner treba da se leči?


Seksualni partner se ne leči ukoliko nema simtome.
 
Simptomi mogu biti
  • osećaj žarenja pri odnosu
  • žarenje, svrab i bol penisa,
  • crvenilo i žućkasti mehurići na glansu penisa
 


Koje su mere prevencije savetuju ?
  • Što manji unos šećera, belog brašna, suhomesnatih proizvoda, alkoholnih pića, čaja, kafe i nikotina.
  • U ishranu je potrebno uvesti što više povrća, maslinovo ulje, beli luk.
  • Smanjiti unos sira i dizanih testa.
  • Piti mleko i jogurt sa lactobacillusom.
  • Smanjiti unos sirćeta, zameniti ga sa limunom.
  • Antibiotike ne koristiti bez kontrole i olako.
  • Pranje nakon svake nužde i pravilno brisanje od spreda prema nazad, dok se regija dobro ne osuši.
  • Ne upotrebljavati parfimisane sapune i pene za kupanje.
  • Nositi pamučni donji veš koji se iskuvava.
  • Izbegavati izbeljivače i omekšivače rublja.
  • Ne nositi tesne gaćice i tange.
  • Ne deliti peškire i veš sa drugima.
  • Sportsku odeću i kupaći kostim potrebno je odmah presvući.
  • Često menjajti higijenske uloške i tampone.
  • Odaberati dnevne uloške koji omogućavaju prozračnost intimne regije.
  • Koristite samo vodotopljive vaginalne lubrikante bez glicerola.
  • Pazite da je pri seksualnom odnosu vlažnost vagine dovoljna da ne dolazi do oštećenja sluzokože.
  • Koristite kondom. 

Da li je vulvovaginitis hitan slučaj u ginekološkoj praksi?

Kada sam prvi put kod pacijentkinje  koja je zakazala  hitan pregled, postavila dijagnozu genitalne kandidiaze bila sam najblaže rečeno zatečena, jer epitet „hitno“ u zakazivanju znači da se brišu granice radnog vremena i prioriteti već zakazanih pacijenta, a „hitno“ u medicini znači ozbiljno obolenje koje može ugroziti život pacijenta.

Slučaj vulvovaginalne kandidiaze se sa medicinskog  aspekta ne može svrstati pod taj naziv. Ali na koji način  žena može opisati stanje u kojem od svraba i bolova ne može nositi donji veš, ne može mokriti, hodati, sediti, raditi - kako drugačije osim hitno?


 

1 коментар: